Saobraćajna infrastruktura

Ukupna dužina puteva na teritoriji opštine iznosi 429km, od kojih je 133km sa savremenim kolovozom. Gustina putne mreže na teritoriji opštine Kuršumlija je u nivou proseka RS, ali je njen kvalitet mnogo lošiji s obzirom na samo 31% puteva sa savremenim kolovozom.

Kroz Kuršumliju prolazi deo magistralnog puta Niš-Priština u dužini od 36km. Dužina regionalnih puteva koji nisu u potpunosti asfaltirani je 109km a to su pravci koji vode od granice sa opštinom Leposavić na severozapadu, od Prepolca na granici sa KiM i put iz pravca Kruševca preko Kuršumlije koji zatim vodi preko Prolom Banje.

Što se tiče železničkog saobraćaja Kuršumlija se nalazi na pruzi Niš – Priština, a na teritoriji opštine postoje 10 železničkih stanica.

Vodovod i kanalizaciona mreža

Dužina vodovoda u opštini Kuršumlija je 22,1km, od čega je u grada 12km a ostalo je u Lukovu, Baćoglavi, Rudaru i Kuršumlijskoj Banji. Dužina razvodne mreže u opštini je 35,4km. Ukupan broj domaćinstava priključenih na vodovod je 4.110 što čini oko 52 % ukupnog stanovništva. Ovaj procenat je mnogo manji od republičkog proseka, ali se podatak odnosi samo na sedište opštine i vodovod kojim upravlja javno komunalno preduzeće. U seoskim sredinama stanovnici ostvaruju pristup vodi za piće preko internih i seoskih vodovoda.

Zatvorena kanlizaciona mreža postoji samo u gradu u dužini od 9,8km. Ukupan broj domaćinstva priključenih na kanalizacionu mrežu je 3.730.

Projekat hidroakumulacije Selova

Najbitniji infrastrukturni projekat u opštini je izgradnja višenamenske hidroakumulacije Selova, koju finansira Vlada Republike Srbije preko nadležne Direkcije za vodu. Ovaj projekat će omogućiti kvalitetno i redovno vodosnabdevanje kompletnog tkz. Niškog regiona (Kuršumlija, Blace, Prokuplje, Žitorađa, Merošina i Niš sa svim okolnim naseljima). Pored toga poboljšaće snabdevanje električnom energijom opštine Kuršumlija.

U cilju rešavanja vodosnabdevanja, u Selovi, 17 kilometara uzvodno od Kuršumlije, na reci Toplici, privedena je kraju izgradnja akumulacije „Selova“ iz koje treba da se dobije 2.611 litara pitke vode u sekundi, što će zadovoljavati potrebe sadašnjih i budućih genracija gradova u Toplici, a delom i grada Niša.

Izgradnja hidroakumulacije u Selovi

Izgradnja hidroakumulacije u Selovi

Brana „Selova“ visoka je 70 metara, a vode iz akumulacionog jezera, kapaciteta 70 miliona metara kubnih, moći će da se koriste za navodnjavanje plodnih oranica, proizvodnju, elektične energije, uzgoj sveže ribe.

Značaj vodoprivrednog sistema „Selova“ je u razvoju turizma i ribolova i u odbrani od poplava. Inače, gradnja brane započeta je 01.11.1986. godine, a godinu dana ranije osnovano je Društveno preduzeće „Selova“ u Kuršumliji i određeno za nosioca ove kapitalne investicije. Zbog nedostatka novca, izgradnja brane prekinuta je 1996. godine, a nastavljena 2005. godine.

Elektromreža

Elektroenergetskom mrežom pokrivena su sva naselja/domaćinstva u opštini. Redovno snabdevanje omogućuju dve trafo stanice TC 110/10, dve 35/10 i 24 trafo stanice 10/04 niskog napona.

Na teritoriji Opštine Kuršumlija izgrađena je najveća solarna elektrana u Srbiji ukupne snage 2 MW na površini od 4 ha. Na ovoj površini postavljeno je 8.500 panoa, u selu Merdare uz samu administrativnu liniju Srbije i Kosova. Očekuje se da će elektrana „Matarova“ maksimum svoje snage postići od aprila do kraja oktobra, kada će njen kapacitet da bude oko dva megavata. Planirano je da se solarna elektrana pripoji sistemu Elektroprivrede Srbije (EPS).

Solarna elektrana "Matarova" u selu Merdare kod Kuršumlije

Solarna elektrana „Matarova“ u selu Merdare kod Kuršumlije