Kuršumlija je privredni, kulturno-prosvetni i administrativni centar Kosanice i Gornje Toplice, grad veoma bogate prošlosti i sedište opštine koja teritorijalno pripada Topličkom  upravnom okrugu. Prostire se na 952 km2, po prostranstvu se nalazi na 12. mestu u Republici, ima 90 naselja i spada u red ekonomski najnerazvijenijih područja u Srbiji.

Kuršumlija je smeštena u živopisnoj kotlini, na ušću Banjske u Toplicu, podno Samokova, na raskrsnici važnih puteva. Dolinom Kosanice prolazi magistralni put Niš-Priština-Peć i železnička pruga Niš-Kuršumlija-Kosovo Polje.

Istorijski kontekst

U pisanim dokumentima naselje se prvi put pominje davne 1019. godine. Posle doseljavanja  u ove krajeve, po mnogobrojnim izvorima termalnih voda, Sloveni naselju i čitavoj oblasti daju ime Toplice, što se ustanovljava u Povelji  vizantijskog cara Vasilija II, koju je te godine, uputio Ohridskoj arhiepiskopiji. Ne zna se, međutim koliko se dugo naselje, podignuto kraj rimskog utvrđenja, u doba Vizantije zvalo tim imenom.

U doba Rimljana današnja Kuršumlija se zvala Ad Fines, što znači „na kraju“, odnosno na granici ondašnjih provincija Dalmacije i Mezije. Reč je o naselju iz najstarijih vremena. Ono, međutim, poseban značaj dobija u 12. veku. Ovde je veliki srpski župan Stevan Nemanja imao prvu prestonicu. Istoričari navode da je županov dvor bio podignut od „drveta i kamena i opasan drvenim plotom“.

Šezdesetih godina 12. veka Nemanja je ovde podigao dva velelepna manastira – Svetog Nikole , na ušću Banjske u Toplicu, i Svete Bogorodice, na ušću Kosanice u Toplicu. Manastir Svetog Nikole sagrađen je u razdoblju od 1165. i 1168. godine posle pripajanja Dubočice Raškoj i Nemanjinog susreta sa vizantijskim carem Manojlom Komnenom u Naisusu, dašanjem Nišu, posle čega su ovamo stigli majstori iz Carigrada.

U hramu Svete Bogorodice, zamonašila se Nemanjina žena Ana, svetovno Anastasija, a u tom manastiru poslednje dane provele su i sultanija Mara i Agripina, svetovno Miroslava, koja je umrla 1332. godine i sahranjena u porti hrama Svete Bogorodice.

Po ovim bogomoljama s kulama i kupolama, poluobličastim svodovima i bogato ukrašenim prozorima, naselje kraj njih je nazvano Bele Crkve. Svetinje su bile pokrivene olovnim pločama, izlivenim najverovatnije u livnicama u selu Mrče, koje su bleštale na suncu i videle se ne nadaleko. Po datumu gradnje i graditeljskim osobinama predstavljaju protopit Nemanjinih kasnijih građevina i začetke raško–vizantijskog neimarstva na ovim prostorima.

Krajem 15. i početkom 16. veka Turci su skidali olovni krov s bogomolja i od toga pravili kuršume. Po tom je, veli predanje naselje nazvano današnjim imenom  – Kuršumlija.

 Geografski položaj

Opština Kuršumlija se nalazi na jugu Srbije u Topličkom okrugu, a njena teritorija je uglavnom smeštena u gornjem toku reke Toplice, u slivovima njenih pritoka Kosanice i Banjske. Administrativni i kulturni centar opštine je grad Kuršumlija. Opština obuhvata 952 km2. Na tom prostoru, u 90 naselja, po popisu iz 2002. godine, živi 21.608 stanovnika (manje za 1.760 u odnosu na popis iz 1991. godine – negativan prirodni priraštaj: -127 na 1000), od kojih oko 15000 u gradu.

Geografski položaj opštine je izrazito brdsko – planinski i tranzitnog karaktera. Kuršumlija, podignuta na mestu rimskog naselja, nalazi se na strategijski važnoj saobraćajnici Niš – Priština – Peć, te je, oduvek svedok mnogobrojnih istorijskih dešavanja. Jugozapadna granica opštine, većim delom, u dužini od 105 km, poklapa se sa prirodnom i političko – administrativnom granicom Toplice i Kosmeta, sa dva glavna prevoja, Merdare i Prepolac, koji se nalaze na tom potezu. Dolinom reka Toplice i Kosanice prolazi važan železnički i magistralni pravac Niš – Prokuplje – Kuršumlija – Kosovo Polje. Takođe, putnim pravcem preko Blaca opština je povezana sa Brusom, Kopaonikom, Kruševcem i dalje Beogradom.

Etnička struktura

Etničku strukturu stanovništva pretežno čine Srbi (96%), sa veoma malim učešćem Roma (1,5%), Crnogoraca (0,5%) i ostalih (2%). Svojim zapadnim delom, u dužini od 105km opština Kuršumlija graniči se sa opštinom Podujevo koja pripada AP Kosovo i Metohija, i koja je naseljena isključivo albanskom populacijom.

Ekonomski položaj i prirodni potencijali za razvoj ekonomije

Ekonomska situacija u opštini je generalno veoma loša, sa sve većim brojem nezaposlenih i siromašnih. Kao posledica višegodišnje krize i izolacije države, razvoj opštine je gotovo zaustavljen, a većina firmi i preduzeća je propala.

Jedino preduzeće koje radi sa relativno dobrim rezulatatima je turističko preduzeće ‚‚Planinka’’ koje je transformisano u akcionarsko drustvo. ‚‚Planinka’’ je vlasnik ugostiteljskih objekata u Lukovskoj i Prolom Banji. Takođe, eksploatiše vodu iz Prolom banje, pakuje i uspešno plasira na tržište kao Prolom vodu.

Zbog postojanja tri Banje na teritoriji opštine, razvoj turizma je poveren preduzeću „Planinka“. Banje – Lukovska, Prolom i Kuršumlijska, bogate su izvorima lekovitih voda. Čuvena Prolom voda se puni i pakuje u Prolom Banji i distribuira širom zemlje i izvozi u više zemalja. Kuršumlijska Banja, po završenim ispitivanjima geotermalnih voda, svrstava se u krug banja sa najvećim brojem različitih lekovitih voda. Na teritoriji opštine se nalazi jedinstvena prirodna retkost, geomorfološki fenomen u našoj zemlji, redak i u svetu, Đavolja Varoš. U sastavu Šumskog gazdinstva „Toplica“ radi i uzgajalište krupne divljači „Miloševa voda“ na planini Sokolovici, sa velikim brojem jelena, divljih svinja i muflona. Za neredni period se planira početak izlova u lovištu.

Koliko je ovde priroda bila izdašna govori i podatak da po završenim ispitivanjima nalazišta rude bazalta na istočnoj strani Kopaonika, kod Lukovske Banje, stručnjaci tvrde da ima najmanje milion tona rude, što je dovoljno za višedecenijsku eksploataciju.

Opština Kuršumlija pripada krugu najnerazvijenijih opština u Srbiji (devastirano područje) i ima status prvog ranga prioriteta u razvojnoj politici Republike. Status najnerazvijenije opštine je ne sprečava da, najviše i pre svega zbog priprodnih potencijala, izađe iz kruga najnerazvijenijih i zauzme jedno od značajnijih pozicija u Republici.

Stanovništvo Kuršumlije